Bošnjani
Bošnjani (
The term good Bosnian (dobri Bošnjanin / добри Бошњанин) was not a geographical reference for the inhabitants along the
History
The
Appearing in a number of documents from the period, it was often coupled with the word "Good" (Dobri / Добри). For example, a 1417 document by
Assessment
Bosnian historian Pejo Ćošković, citing Ferdo Šišić and Dominik Mandić, describes the use of the term in royal documents as membership in Bosnian nobility, with no indication of the subject's religion.[10] and as a political term to distinguish people from Bosnia proper from people from other lands acquired in the hidays of Kingdom of Bosnia and included into royal titulage.[11]
Revival
During the Austro-Hungarian era the term Bošnjak was also preferred until the beginning of the 20th century, and is encountered in Bosnian Franciscan writings, such as prominent members of the order, historians and writers,
See also
References
- ^ Klaić, Vjekoslav, (1882), Poviest Bosne do propasti kraljevstva, str. 43, Zagreb
- ^ Filipović, Muhamed, (1997), Bosna i Hercegovina: najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke činjenice, str. 22
- ^ Ćirković, Sima, (1964), Istorija srednjovjekovne bosanske države, str. 350, Beograd
- ^ Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države, pp. 70, 73, 75, 79, 93, 96, 99, 107, 112, 381, Mladinska knjiga Sarajevo
- ^ The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century
- ^ The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest
- ^ a b When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods
- ^ Gregor Cremosnik, Bosanske i humske povelje
- ^ Aleksandar Solovjev-Vlasteoske Povelje Bosanskih Vladara
- ^ ISSN 0350-7823. Retrieved 15 February 2013.
[...] svjedoci [...] označeni izrazima "naši dobri Bošnjani (i nostri boni Bosnensi), što sasvim jasno određuje njihovu stalešku pripadnost bosanskom plemstvu.25 - Navedeni izrazi ne predstavljaju nikakvu etničku ili konfesionalnu odrednicu onih na koje se odnosi, kako se to može napose u historiografskoj literaturi o »Crkvi bosanskoj«, pa s tim u vezi navodimo tek djela nekih istaknutijih autora. Usp. F. ŠIŠIĆ, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350–1414), Zagreb, 1902, 236 (dalje: ŠIŠIĆ, Vojvoda Hrvoje); D. MANDIĆ, Bogomilska crkva bosanskih krstjana, Chicago, Ill. 1962, 200, 385 (dalje: MANDIĆ, Bogomilska crkva).
- ^ ISSN 0353-295X. Retrieved 15 February 2013.
Razlikovanje Bosne od ostalih kasnije stečenih dijelova ostalo je prisutno u titulaturi bosanskih vladara tijekom čitavog srednjeg vijeka. Uvažavanje te složenosti bosanskog državnog prostora može pružiti podlogu i pomoći pri razmišljanju o etničkoj i narodnosnoj pripadnosti srednjovjekovnog bosanskog stanovništva. U tijesnoj vezi s tim je postanak i funkcioniranje naziva Bošnjani kojim su u domaćoj izvornoj građi nazivani politički podanici bosanskih vladara od vremena Stjepana II. Kotromanića. Rjeđe su taj naziv Dubrovčani talijanizirali i pisali kao Bosignani.
- ^ Srećko M. Džaja, 2008, “Dobri Bošnjani” i “boni homines” https://vdocuments.mx/srecko-dzaja-dobri-bosnjani-i-boni-homines.html #page=125